Ovr-319/2025-21 · Općinski sud u Osijeku

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

31000 Osijek, Europska avenija 7

Stalna služba u Valpovu

31550 Valpovo, K.P.Krešimira IV br.3

Poslovni broj: Ovr-319/2025-21

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, temeljem prijedloga više sudske savjetnice Nataše Kovačić – Lovrinčević, a po sucu toga suda Zvonimiru Rogiću, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, sa sjedištem u [adresa], zastupan po LO, dipl. iur., zaposleniku ovrhovoditelja, protiv ovršenika [adresa], OIB: 31800017596, sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Goranu Mrkiću, odvjetniku u Valpovu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, izvan ročišta, 04. srpnja 2025.,

r i j e š i o j e

I. Proglašava se nedopuštenim pljenidba i prijenos novčanih sredstava po izravnoj naplati koju je pokrenuo ovrhovoditelj Croatia osiguranje d.d. OIB: 26187994862, sa sjedištem u [adresa] zahtjevom za izravnu naplatu zaprimljenim u Financijskoj agenciji Osijek 10. siječnja 2025., a kojim je zatražio izravnu naplatu na temelju zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Zdenke Pavelić – Musa iz Osijeka, pod poslovnim brojem OV-5112/13.

II. Uslijed odluke pod točkom I. izreke Financijska agencija neće izdati nalog bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a po pravomoćnosti ovog rješenja obustavit će u cijelosti izravnu naplatu, ukinuti sve provedene radnje, te se ovršeniku imaju vratiti sva sredstva koja su u međuvremenu zaplijenjena po predmetnoj izravnoj naplati.

Obrazloženje

1. Ovršenik je ovome sudu 26. siječnja 2025. sukladno odredbi čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16,73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ), podnio prijedlog radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja, kao i prijedlog za odgodu prijenosa.

2. U svom prijedlogu ovršenik obrazlaže kako smatra da je nastupila zastara potraživanja ovrhovoditelja iz ovršne isprave, odnosno ovršenik ističe materijalno- pravni prigovor zastare potraživanja ovrhovoditelja iz predmetne zadužnice, slijedom čega smatra da je ovršna isprava izgubila zbog nastupa zastare pravnu snagu (djelotvornost), te se na temelju iste ne može provesti naplata utuženoga potraživanja.

3. Nadalje, ovršenik smatra kako on nije izdavatelj predmetne zadužnice, već je istu izdao HO te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

3.1. Nadalje, ovršenik obrazlaže da on nije naslijedio nikakva novčana sredstva iza pok. OO, pa slijedom toga nije obvezan niti namiriti bilo kakav dug njegovim vjerovnicima u novčanom iznosu, uključivo i potraživanje ovrhovoditelja iz ovoga postupka. Naime, u konkretnom slučaju radi se o tzv. ošasnoj imovini, za koju postoje posebna pravila koja reguliraju pitanje odgovornosti općina i gradova za ostaviteljeve dugove. Smrću ostavitelja koji nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu odnosno grad, koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći. Budući da se općina i grad ne mogu odreći nasljednog prava, radi njihove zaštite, dopunom čl. 139. st. 6. Zakona o nasljeđivanju, propisuje se da ostaviteljevi vjerovnici protiv općine, odnosno grada mogu prisilno ostvariti tražbine samo na stvarima i pravima koji su bili dio ostavine.

4. Općina Bizovac, ovdje ovršenik, u ostavinskom postupku naslijedila je iza pok. HO na temelju rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ružice Gagro iz Valpova od 7. siječnja 2019. samo nekretninu pobliže opisanu pod točkom A rješenja o nasljeđivanju, odnosno nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica]/I, kuća i dvorište u [adresa], površine 1112 m2, u cijelosti. Slijedom navedenog, ovršenik je predložio da se pljenidba proglasi nedopuštenom.

5. Prijedlog je dostavljen ovrhovoditelju na odgovor, a ovrhovoditelj se očitovao podnescima od 4. veljače 2025., kao i daljnjim podnescima od 11. travnja 2025. i 1. srpnja 2025.

6. Ovrhovoditelj je osporio navode sve ovršenika. Istaknuo je da je prema već spomenutom rješenju o nasljeđivanju, ovršenik osim nekretnine naslijedio i novčana sredstva na bankovnim računima sa stanjem u neutvrđenom iznosu, radi čega je pokrenuo postupak izravne naplate kod FINE, a radi naplate svoje tražbine na novčanim sredstvima ovršenika.

6.1. U odnosu na prigovor promašene legitimacije ovrhovoditelj ističe da je isti neosnovan upravo iz razloga jer ovršenik kao nasljednik ošasne ostavine odgovara za ostaviteljeve dugove te sukladno odredbi čl. 5. ZN-a sveopći pravni slijednik osobe koju nasljeđuje.

6.2. U odnosu na prigovor zastare ovrhovoditelj ističe da ista nije nastupila jer se na predmetnu ovršnu ispravu sukladno odredbi čl. 233. st. 1. ZOO-a primjenjuje desetogodišnji zastarni rok, a kako je pokojni dužnik HO plaćao svoje obveze po navedenom kreditu sve do svoje smrti i na taj način prekinuo zastaru ista nije nastupila jer je od zadnje uplate koja je evidentirana 6. listopada 2017. pa do pokretanja postupka izravne naplate temeljem zadužnice kao instrumenta osiguranja nije protekao desetogodišnji zastarni rok. Stoga ovrhovoditelj predlaže da se prijedlog ovršenika odbije kao neosnovan.

7. Sud je službenim putem pribavio podatke od Zagrebačke banke i HPB-a te iste dostavio na očitovanje strankama. Naime, iz dostavljene potvrde Zagrebačke banke d.d. proizlazi da pok. HO nije evidentiran kao vlasnik računa, dok iz podataka HPB-a d.d. proizlazi da su svi računi pok. ostavitelja bili u minusu, tako da ovršenik po toj osnovi nije ništa niti naslijedio.

8. Prijedlog ovršenika za proglašenje ovrhe, odnosno izravne naplate nedopuštenom je osnovan u cijelosti.

9. Prema dostavljenim podacima Zagrebačke banke d.d., na listu 45 spisa, utvrđeno je da račun broj [broj bankovnog računa], ne pripada pok. OO.

10. Iz potvrde Hrvatske poštanske banke d.d. proizlazi da je na dan 27. listopada 2017. tekući račun pok. HO bio u negativnom saldu. Slijedom navedenoga, ovršenik po navedenim osnovama nije ništa naslijedio, odnosno s navedenih računa nije mu ništa isplaćeno.

10.1. Ovršenik Općina Bizovac u ostavinskom postupku pod poslovnim brojem O-3730-18/7 iza pok. OO, temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ružice Gagro iz Valpova od 7. siječnja 2019. naslijedila je kao ošasnu imovinu samo nekretninu pobliže opisano pod točkom A rješenja o nasljeđivanju i to nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] , kč. br. [katastarska čestica] – kuća i dvorište u [adresa], površine 112 m2, jer se na ostalim pokretninama navedenima pod točkom C rješenja o nasljeđivanju nisu zatekla nikakva novčana sredstva (list 11-12 spisa).

11. Na temelju odredbe čl. 210. Ovršnog zakona ( "Narodne novine" 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, 114/22, 6/24, dalje u tekstu: OZ) propisano je da se na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a).

12. Odredbom članka 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, kao razlog za izjavljivanje žalbe propisana je okolnost ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, a odredbom čl. 52. st. 4. OZ-a da će sud prihvatiti žalbu ovršenika i ukinuti provedene radnje te obustaviti ovrhu ako ovršenik osnovanost žalbe dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom.

13. Kako je ovršenik, na temelju pribavljenih potvrda Zagrebačke banke d.d. i HPB d.d. dokazao da osim nekretnine kao ošasne imovine, pobliže opisane u točki 10.1. obrazloženja, nije naslijedio novčana sredstva, temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ružice Gagro iz Valpova poslovni broj O-3730-18/7 od 7. siječnja 2019., sud je temeljem naprijed citiranih članaka 210. OZ-a u vezi sa čl. 50.st. 1. toč. 7. OZ-a i čl. 52. st. 4. OZ-a takvu izravnu naplatu proglasio nedopuštenom te odlučio kako je to navedeno u točki I. i II. izreke rješenja.

13.1. Ovo i posebno stoga što je isto propisano i odredbom čl. 139. st. 6. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19) da predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine.

U Valpovu, 04. srpnja 2025.

Sudac

Zvonimir Rogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku od 8 dana od dana prijema prijepisa rješenja žalbu. Žalba se podnosi pisanim putem, putem ovoga suda, nadležnom županijskom sudu.

DOSTAVITI:

1.Ovrhovoditelju,

2.Ovršeniku,

3.FINI.