Legislator Case Law & Legislation
I Kž-444/1990-5 AI generated

Criminal appeal dismissed due to procedural error; case remanded for retrial on subjective fault.

Case Number I Kž-444/1990-5
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Partially Allowed

Legislator summary

AI generated

The Supreme Court of Croatia quashed the first-instance verdict and remanded the case for retrial because the lower court failed to provide valid reasons regarding the defendant's subjective fault. The defendant argued that the first-instance judgment violated criminal procedure law by conflating causation with criminal intent without explaining the mental state required for liability. The court held that without a reasoned finding on subjective fault, the conviction violated the principle of subjective responsibility, rendering the appeal admissible and the original judgment void.

Legislator headnote

AI generated

čl. 364. st. 1. toč. 11. ZKP; čl. 357. st. 7. ZKP; The court must provide valid reasons for every decisive fact, including the defendant's subjective fault, and cannot presume criminal intent without explicit reasoning in the judgment.

Keywords

AI generated
criminal procedure law subjective fault criminal intent causation vs fault principle of subjective responsibility remand for retrial procedural violation

Cited Legislation

AI generated
čl. 168. st. 2. KZH
zbog krivičnog djela iz čl. 168. st. 2. KZH u vezi s č1.
čl. 163. st. 1. KZH
KZ SFRJ, prema kojoj je krivično odgovoran uračunljiv učinilac koji krivično djelo učini s umišljajem ili iz nehata, već u tom pravcu nisu navedeni upravo nikakvi razlozi, kako u odnosu na osnovno krivično djelo iz čl. 163. st. 1. KZH, tako ni u odnosu na težu posljedicu koja je iz tog dijela proizišla.
čl. 11. st. 1. KZ SFRJ
čl. 364. st. 1. toč. 11. ZKP
čl. 357. st. 7. ZKP
čl. 370. st. 2. ZKP
Na temelju čl. 370. st. 2. ZKP javni tužilac Hrvatske je predložio, da se žalba optuženika odbije kao neosnovana a žalba javnog tužioca uvaži i prvostepena presuda preinači prema prijedlogu te žalbe.
čl. 371. st. 1. ZKP
čl. 385. st. 1. ZKP

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž-444/1990-5

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. Zmajević Branka kao predsjednika vijeća, te Gudelj Milana, Svedrović Marijana, mr. Biondić-Filep Vjere i Plazonić Stanislava kao članova vijeća i stručnog suradnika Burkanović Branke kao zapisničara u krivičnom predmetu protiv opt. P. M. zbog krivičnog djela iz čl. 168. st. 2. KZH u vezi s č1. 163. st. 1. KZH, odlučujući o žalbama optuženika i javnog tužioca, podnesenim protiv presude Okružnog suda u Zagrebu od 27. veljače 1990, K-38/90, u sjednici održanoj 19. ožujka 1991, u prisutnosti zamjenika javnog tužioca Hrvatske Turk Vladimira, opt. P. M. i njegova branitelja mr. R. D., odvjetnika iz Z.,

r i j e š i o je:

I. Uvažava se žalba opt. P. M., ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I žalba javnog tužioca postala je bespredmetna.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanom presudom oglašen je krivim opt. P. M. da je, na način i uz okolnosti opisane u izreci te presude, učinio teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz č1. 168. st. 2. KZH u vezi s č1. 163. st. 1. KZH, te je po č1. 168. st. 2. KZH, uz primjenu propisa o ublažavanju kazne, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

Protiv te presude javni tužilac i optuženik su podnijeli žalbe.

Optuženik se žali zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Javni tužilac se žali zbog odluke o krivičnim sankcijama, te predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se optuženiku izrekne stroža kazna, uz primjenu mjere sigurnosti iz č1. 68. KZ SFRJ.

Odgovori na žalbe nisu podneseni.

Na temelju čl. 370. st. 2. ZKP javni tužilac Hrvatske je predložio, da se žalba optuženika odbije kao neosnovana a žalba javnog tužioca uvaži i prvostepena presuda preinači prema prijedlogu te žalbe.

Na zahtjev stavljen u žalbi optuženika u smislu č1. 371. st. 1. ZKP, sjednica vijeća održana je u prisutnosti zamjenika javnog tužioca Hrvatske Turk Vladimira, opt. P. M. i njegova branitelja mr. R. D., odvjetnika iz Z.

Žalba optuženika je osnovana, pa je uslijed toga žalba javnog tužioca zbog odluke o krivičnim sankcijama postala bespredmetna.

U pravu je optuženik kad u svojoj žalbi ističe prigovor da je ostvarena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz č1. 364. st. 1. toč. 11. ZKP, jer u obrazloženju pobijane presude nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama.

Naime, na temelju obrane optuženika i izvedenih dokaza prvostepeni sud smatra nedvojbeno utvrđenim uzročnu vezu između alkoholiziranosti optuženika i načina njegove vožnje, kojim je višestrukim kršenjem prometnih propisa prouzrokovao prometnu nezgodu .

Međutim, o obliku krivnje optuženika, u obrazloženju pobijane presude ne samo da nisu navedeni valjani razlozi, koji ne ostavljaju nikakvu dvojbu o krivičnoj odgovornosti optuženika u smislu odredbe č1. 11. st. 1. KZ SFRJ, prema kojoj je krivično odgovoran uračunljiv učinilac koji krivično djelo učini s umišljajem ili iz nehata, već u tom pravcu nisu navedeni upravo nikakvi razlozi, kako u odnosu na osnovno krivično djelo iz čl. 163. st. 1. KZH, tako ni u odnosu na težu posljedicu koja je iz tog dijela proizišla.

Prvostepeni sud očito konfundira uzročnost sa pojmom krivnje, iako se radi o različitim elementima, koji se moraju utvrđivati neovisno jedan od drugog. Stoga s pravom ističe optuženik u svojoj žalbi da se krivnja ne može pretpostavljati, već da se mora nedvojbeno dokazati i da je sud dužan u obrazloženju presude, u skladu s odredbom č1. 357. st. 7. ZKP, o toj nesumnjivo odlučnoj činjenici dati valjane razloge.

S obzirom da u pobijanoj presudi uopće nema razloga o obliku krivnje optuženika, proizlazi da je optuženik oglašen krivim na temelju pukog uzrokovanja prometne nezgode, što je u suprotnosti s osnovnim načelom pravne države, da učinilac odgovara na temelju krivnje (princip subjektivne odgovornosti).

Zbog navedenog nedostatka, uslijed kojeg nije moguće ispitati prvostepenu presudu, ostvarena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz č1. 364. st. 1. toč. 11. ZKP, na koju s pravom ukazuje optuženik, pa je stoga na temelju č1. 385. st. 1. ZKP trebalo uvažiti njegovu žalbu, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Uslijed te odluke žalba,javnog tužioca, koji pobija prvostepenu presudu samo zbog odluke o krivičnim sankcijama, postala je bespredmetna.

Zbog ustanovljene postupovne povrede, ovaj drugostepeni sud se nije upuštao u ocjenu pravilnosti činjeničnih utvrđenja prvostepenog suda i žalbenih prigovora optuženika u tom pravcu, kao ni u ocjenu pravilnosti primijenjene pravne kvalifikacije djela, što će, međutim, sve trebati imati u vidu prvostepeni sud pri ponovnom suđenju.

U ponovljenom postupku prvostepeni sud će prije svega otkloniti bitnu povredu odredaba krivičnog postupka na koju mu je ukazano ovim drugostepenim rješenjem, te će nakon provođenja dokaznog postupka utvrditi pravno relevantno činjenično stanje, na kojem će temeljiti novu i na zakonu osnovanu presudu, koju će obrazložiti u skladu s odredbom iz čl. 357. st. 7. ZKP.

U Zagrebu, 19. ožujka 1991.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Burkanović Branka v.r.

mr. Zmajević Branko v.r.