Rev-1056/2000-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1056/00-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Borisa Guttmanna, kao predsjednika vijeća, te Vlatke Potočnjak-Radej, Marijana Ramušćaka, Petra Milasa i Gordane Gasparini, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. d.d. B., zastupan po punomoćniku P. Č., protiv tužene A. P. iz B., koju zastupaju punomoćnici Z. G., T. F.-G. i H. M., odvjetnici Z. odvjetničkog ureda iz B., radi isplate, rješavajući reviziju D. F. iz B., i J. P. iz B., koje zastupa punomoćnik A. J., odvjetnik iz B., protiv pravomoćnog rješenja Županijskog suda u Bjelovaru od 16. rujna 1999. godine, br. Gž 1306/99, kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Bjelovaru od 9. srpnja 1999. godine, br. P 872/98, u sjednici održanoj 18. lipnja 2003. godine,

r i j e š i o j e:

Revizija se odbacuje kao nedopuštena.

Obrazloženje

Drugostupanjskim rješenjem odbijena je kao neosnovana žalba D.F. i J.P. i potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen zahtjev D.F. i J.P. da se donese presuda temeljem odricanja, kojim se odbija tužbeni zahtjev da su D.F. i J.P. dužni tužitelju B. banka d.d. isplatiti iznos od 61.298,06 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 27. rujna 1997. godine do isplate, više iznos od 1.050,00 kn na ime troškova nastalih za protestiranje mjenice.

Protiv pravomoćnog drugostupanjskog rješenja D.F. i J.P. pravovremeno su izjavili reviziju pozivom na razloge: bitnu povredu odredaba parničnog postupka i pogrešnu primjenu materijalnog prava. Predložili su da se pobijano rješenje preinači tako da se donese presuda kojim će se odbiti tužbeni zahtjev B. banke d.d. protiv D.F. i J.P.

Na reviziju nije odgovoreno, niti se državni odvjetnik Republike Hrvatske izjasnio o reviziji.

Revizija nije dopuštena.

Prema utvrđenjima nižestupanjskih sudova i podacima u spisu proizlazi:

- da je B. banka d.d. kao ovrhovoditelj, temeljem vjerodostojne isprave – protestirane mjenice, protiv: A.P., D.F. i J.P. podnio ovršni prijedlog radi prisilne naplate novčane tražbine u iznosu od 61.298,06 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, više iznos od 1.050,00 kn na ime troškova za protestiranje mjenice,

- da je Općinski sud u Bjelovaru rješenjem od 10. lipnja 1997. godine prihvatio prijedlog ovrhovoditelja B. banke protiv svih navedenih ovršenika, kao što je navedeno u prijedlogu za ovrhu,

- da je protiv označenog rješenja o ovrsi ovršenica A.P. pravovremeno podnijela prigovor, nakon čega je Općinski sud u Bjelovaru prema A.P. ukinuo doneseno rješenje o ovrsi i u odnosu na A.P. nastavio postupak kao povodom prigovora protiv platnog naloga,

- da ovršenici D.F. i J.P. nisu prigovorili rješenju o ovrsi, tako da je rješenje o ovrsi Općinskog suda u Bjelovaru od 10. lipnja 1997. godine, br. I 1120/97 prema njima postalo pravomoćno,

- da je B. banka d.d. kao tužitelj spram A.P., kao tužene, odrekao se tužbenog zahtjeva, nakon čega je Općinski sud u Bjelovaru presudom zbog odricanja od 16. travnja 1994. godine, br. P 872/98, odbio tužbeni zahtjev prema A.P. usmjeren na isplatu iznosa od 61.298,06 kn,

- da su ovršenici D.F. i J.P. Općinskom sudu Bjelovar podnijeli zahtjev da se i u odnosu na njih donese presuda zbog odricanja, kojom će se i prema njima odbiti tužbeni zahtjev B. banke usmjeren na isplatu iznosa od 61.298,06 kn,

- da je Općinski sud u Bjelovaru rješenjem od 9. srpnja 1999. godine, br. P 872/98 odbio zahtjev D.F. i J.P. da se i u odnosu na njih, presudom temeljem odricanja odbije tužbeni zahtjev B. banke,

- da je rješenjem drugostupanjskog suda u Bjelovaru od 16. rujna 1999. godine, br. Gž 1306/99, odbilo žalbu D.F. i J.P. izjavljene protiv prvostupanjskog rješenja Općinskog suda u Bjelovaru od 9. srpnja 1999. godine, br. P 872/98.

Odbijajući zahtjev D.F. i J.P. da se i prema njima donese presuda kojim se odbija tužbeni zahtjev B. banke d.d. nižestupanjski sudovi temelje na tome da D.F. i J.P. nisu u ovom slučaju jedinstveni suparničari s tuženom A.P., s obzirom da D.F. i J.P., kao jamci – platci odgovaraju vjerovniku kao i glavni dužnik, za cijelu obvezu (čl. 1004. st. 3. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 – dalje: ZOO) i kao takvi imaju svojstvo samostalne stranke (čl. 200. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine", broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje: ZPP), a ne jedinstvenih suparničara (čl. 201. ZPP).

I prema ocjeni ovog Vrhovnog suda, kraj činjenice da su D.F. i J.P. mjenicu potpisali kao jamci, te kao takvi u postupku kao suparničari imaju položaj samostalne stranke (čl. 200. ZPP), tako da njihove radnje ili propuštanje niti koriste niti štete drugim suparničarima. S obzirom da D.F. i J.P. nisu prigovorili rješenju o ovrsi, donesenom temeljem vjerodostojne isprave, to je u odnosu na njih rješenje o ovrsi Općinskog suda u Bjelovaru od 10. lipnja 1997. godine, br. I 1120/97, postalo pravomoćno, dok je protiv A.P., koja je pravovremeno podnijela prigovor i rješenje o ovrsi u odnosu na nju ukinuto, nastavljen parnični postupak kao u povodu prigovora kao platnog naloga (čl. 54. Ovršnog zakona - "Narodne novine", broj 57/96 i 24/99 – dalje: OZ).

U nastavljenom parničnom postupku protiv tužene A.P., podnositelj revizije D.F. i Josip Pećina nemaju svojstvo stranke, a u odnosu na njih ne postoji ni tužbeni zahtjev, jer je u odnosu na njih, u istoj stvari, donijeta pravomoćna sudska odluka: rješenje o ovrsi.

Zato je zahtjev D.F. i J.P. da se i u odnosu prema njima donese presuda kojom se odbija tužbeni zahtjev trebalo odbaciti kao nedopušten, jer oni nisu stranka u navedenom parničnom postupku.

Prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP samo stranka može izjaviti reviziju protiv donesene odluke suda u drugom stupnju.

Budući iz izloženog slijedi da D.F. i J.P. nisu stranke u navedenom parničnom postupku, to nisu ovlašteni podnositi reviziju (čl. 389. st. 2. ZPP), pa je zato reviziju valjalo odbaciti kao nedopuštenu (čl. 392. ZPP).

U Zagrebu, 18. lipnja 2003. godine

Predsjednik vijeća:

Boris Guttmann, v.r.